omislav Beronić, hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer, slobodni istraživač i autor GlagoMatike, održao je 12. ožujka predavanje o podrijetlu glagoljice i kratku radionicu pisanja glagoljicom. Predavanje je održano u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige i školskog projekta. Tijekom zanimljivog predavanja saznali smo da se od kamenog doba glagoljica može pratiti kroz keramiku i nakit (27 slova nastalo je od oblika nakita, a 5 od češlja). Također je i jedino pismo koje slova, osim za bilježenje glasova, koristi i kao znamenke za brojeve. Učenici su pisali svoja imena i prezimena glagoljicom te su uočili da treba poprilično prostora za pisanje glagoljicom. Tako su naučili što su ligature – dva ili više slova uklopljena u jedan znak. Ligaturama se počelo služiti da bi se ubrzao proces pisanja, ali i zbog uštede jer je bilo uobičajeno da se za jedan Misal iskoristi koža čak 160 janjaca.
Fibula je nakit sličan brošu iz brončanog doba. Okretanjem fibule i malom promjenom oblika dobije je više glagoljičkih slova (današnje L, D, V. G, Đ, T, M), oblikom naušnice nastala su slova H, C, oblikom češlja Š, E, A, ŠČ, Č. U izradi keramike su se također koristili ukrasi koji kriju glagoljička slova. Zbog sve toga glagoljicu možemo opisati kao žensko pismo jer se temelji na nakitu, uporabnim predmetima kao što je češalj i na keramici (za razliku od npr. runa koje je kao ratničko pismo jer mu je u osnovi strijal i oštri kutovi). Kao zaključak se nameće misao da su ilirske žene od Crnog mora pa d o Istre kroz tisućljeća stvarale glagoljičke simbole a napr rune kao ratničko pismo jer mu je u osnovi strijela i oštri kutovi. Zaključak je da su ilirske žene od Crnog mora pa do Istre kroz tisućljeća stvarale glagoljičke simbole.
Na stranicama Staroslavenskog instituta i sami možete istražiti glagoljicu, a i iskušati se u GlagoMatici.
https://stin.hr/glagoljica-u-skoli/
https://stin.hr/obrazovne-igre/
Fotografija fibule i povezanosti s glagoljskim slovima preuzeta s portala Budni div https://budnidiv.net/pages/
